Skip to content

Prava okrivljenog u krivičnom postupku – Sve što treba da znate

U krivičnom postupku, lice protiv koga se postupak vodi može imati različite pravne kvalifikacije u zavisnosti od faze postupka – osumnjičeni, okrivljeni, optuženii osuđeni. Ipak, u praksi se najčešće koristi termin okrivljeni sve do trenutka kada sud donese pravosnažnu presudu. Bez obzira na status, svako lice protiv koga se vodi krivični postupak ima određena prava koja su mu garantovana Ustavom i zakonima Republike Srbije.

Osnovna pravao krivljenog prema Zakoniku o krivičnom postupku (ZKP RS)

Prema članu 68ZKP RS, okrivljeni ima niz prava, a neka od najvažnijih su:

Da bude detaljno i razumljivo obavešten o delu koje mu se stavlja na teret,razlozima optužbe i činjenici da njegova izjava može biti korišćena kao dokaz.

Da se brani ćutanjem, odbije odgovor na određena pitanja ili slobodno iznese svoju odbranu.

Da se brani samostalno ili uz stručnu pomoć advokata.

Da njegovom saslušanju prisustvuje branilac.

Da u što kraćem roku bude izveden pred sud i da mu se sudi nepristrasno ipravično.

Da pre prvog saslušanja pročita krivičnu prijavu, zapisnik o uviđaju i nalazveštaka.

Da ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremu odbrane.

Da pregleda spise i dokaze u predmetu.

Da prikuplja dokaze u svoju korist.

Da ispituje svedoke optužbe i predloži svedoke odbrane.

Da koristi pravna sredstva i podnosi žalbe.

Da preduzima sve druge radnje predviđene zakonom.

Organ postupka je dužan da pre prvog saslušanja okrivljenog pouči o njegovim pravima i upozoriga na posledice njihovog neiskorišćavanja.

Dodatna pravalica koje je lišeno slobode (uhapšeni)

Ako je licelišeno slobode, pored prava iz člana 68 ZKP RS, ima i dodatna prava prema članu69 ZKP RS:

Da odmah bude obavešteno o razlogu hapšenja na jeziku koji razume.

Da pre prvog saslušanja obavi poverljiv razgovor sa advokatom, uz nadzor samogledanjem, a ne i slušanjem.

Da zahteva da neko od članova porodice ili drugo blisko lice bude obavešteno ohapšenju

Da zahteva lekarski pregled po sopstvenom izboru ili od strane lekara koga odredi tužilac.

Osnov sumnje kao uslov za lišenje slobode

Da bi neko lice bilo lišeno slobode, mora postojati minimalni nivo dokaza, tzv. Osnov sumnje,koji ukazuje da je određeno lice počinilo krivično delo. U fazi predistražnog postupka, javni tužilac preko policije prikuplja dokaze kako bi odlučio da liće nastaviti postupak ili ga obustaviti.

Bitno je napomenuti da osumnjičeno lice i njegov advokat u ovoj fazi imaju pravo da prikupljaju i predlažu dokaze. Ako tužilac odbije takav predlog ili ne odluči o njemu u roku od 8 dana, može se podneti prigovor sudiji za prethodni postupak,koji donosi konačnu odluku.

Odbrana uzstručnu pomoć advokata – Ključ za zaštitu vaših prava

Iako zakon garantuje prava okrivljenom, najbolji način da ih u potpunosti ostvarite jeste angažovanje iskusnog advokata. Branioci znaju kako da pravilno iskoriste sve pravne mogućnosti i zaštite vas od eventualnih nepravilnosti u postupku.

U slučaju da nemate finansijske mogućnosti da angažujete advokata, zakon predviđa odbranu siromašnog, gde vam se može dodeliti branilac po službenoj dužnosti. Takođe, uodređenim slučajevima, odbrana je obavezna, što znači da sud mora postaviti advokata ako ga sami ne angažujete.

Ako se protiv vas vodi krivični postupak, važno je da budete upoznati sa svojim pravima inačinima kako da ih zaštitite. Nikada ne dajte izjavu bez prisustva advokata i ne potpisujte ništa što ne razumete.

Naš tim iskusnih advokata stoji vam na raspolaganju za sve pravne savete i zastupanje ukrivičnom postupku. Kontaktirajte nas kako bismo vam pružili stručnu i efikasnupravnu pomoć.